Plavi neutroni i crveni protoni
Milivoj Uroić
Dvije elementarne čestice, proton i neutron, čine jezgre svih elemenata koji nas okružuju. Pomoću jednostavnog, ali realističnog modela, na punktu ćete saznati zašto su neke jezgre stabilne, a neke ne, kako se mjerenje dugih perioda (milijarde godina) matematički svede na brojanje velikog broja atoma, čime se bave nuklearni fizičari i kako dugoročno riješiti potrebu za čistom energijom.
Genska terapija – pogled u budućnost
Dragomira Majhen
Genska terapija predstavlja unos genskog materijala u stanicu s ciljem uništenja bolesti ili ublažavanjem njezinih simptoma. To se može postići “popravljanjem” pogreške koja je uzrok bolesti i to bilo ispravljanjem prisutnog poremećaja ili unosom u stanicu neke nove funkcije. Za “ubacivanje” novih gena u stanice koriste se virusi, a jedni od najčešće upotrebljavanih su adenovirusi. Na ovom punktu upoznat ćemo adenoviruse i naučiti kako nam mogu pomoći u liječenju bolesti.
Molekule, kristali i zrake budućnosti
Zoran Štefanić
Cijeli svijet oko nas se sastoji od atoma koji se udružuju i grade molekule. Te molekule mogu se sastojati od svega nekoliko atoma, kao npr. molekula vode, pa sve do stotina tisuća atoma, kao što su proteini. Iako su atomi i molekule presitne da bi ih vidjeli ma kako snažnim svjetlosnim mikroskopom, ipak postoji način da ih „vidimo“ upotrebom rendgenskih zraka. Doznajte kako iz prekrasnih i pravilnih kristala možemo saznati kako izgledaju molekule koje ih stvaraju.
Mali svijet postaje velik pod mikroskopom
Vedrana Filić Mileta
Ovaj punkt bit će fokusiran na svjetlosnu mikroskopiju, a posjetitelji će imati priliku:
- vidjeti i naučiti princip rada lupe i svjetlosnog mikroskopa
- upoznati se s fenomenom fluorescencije
- vidjeti i naučiti princip rada fluorescencijskog konfokalnog mikroskopa
- naučiti o životnom ciklusu amebe Dictyostelium
- prebrojati oči gusjenice i pauka
Što nam donosi budućnost u istraživanju Svemira
Vibor Jelić
Punkt obuhvaća promatranje Sunca teleskopom, astrofizičkih slika objekata kroz cijeli elektromagnetski spektar, izradu pulsara i egzoplaneta za najmalđe te slične zanimljive stvari. Uz to, kroz mnoštvo zanimljivih materijala o astronomiji u povodu stote obljetnice Međunarodne astronomske unije dostupnih na punktu, on predstavlja i dio ove globalne manifestacije.
Čovjek pod fluorescencijskim mikroskopom – od crno-bijele do slike budućnosti
Iva Škrinjar, Marija Pinterić
Svim posjetiteljima znanstvenici na punktu objasnit će kako su ljudi izgrađeni od stanica i na fluorescentnom mikroskopu pokazati kako izgledaju ljudske stanice kada ih obilježimo bojama/antitijelima za različite dijelove stanice. Oni najznatiželjniji moći će dati i bris usne šupljine te odmah pod mikroskopom pogledati svoje stanice.
Sadašnja istraživanja za budućnost mora
Abra Penezić
Suradnjom triju laboratorija Zavoda za istraživanje mora i okoliša znanstvenici rade na proučavanju i očuvanju mora već više od 55 godina! Brojnim tehnikama detektiraju najsitnije sastavnice vodenih sustava, od iona metala, preko molekula hranjivih soli, sve do fitoplanktona. Gledajući na koji su način povezane, analizama uzoraka, ali i simulacijama okolišnih uvjeta u laboratoriju, otkrivaju kakva će biti budućnost mora te načine očuvanja njegovog zdravlja, kako bismo u konačnici očuvali i naše!
Laboratorij kemičara budućnosti
Ivo Crnolatac
Kemija je: „Skup svih interesantnih stvari koje stvaraju stvar koja je zanimljiva; Vrsta znanosti koja se bavi pokusima i eksperimentima, isto zahtjeva improvizaciju i posebnu opremu; Dobra stvar, koja je nekada i opasna, ali donosi rezultat; Najbolja stvar ikad; Zabavna, ali i opasna struka. Miješanje raznih elemenata da stvorimo skroz nešto drugo; Školski predmet o znanosti i zabavi“.
Ovo su neka promišljanja budućih kemičara koji su posjetili naš laboratorij. Fali nam tvoje!
Skriveni svijet gljiva
Ivana Kušan
Većina gljiva u prirodi vodi vrlo skriveni život. Šetajući šumom ili travnjakom, glavninu vrsta gljiva uopće nećemo zapaziti. Njihova tijela (miceliji) skrivena su u tlu, listincu, otpaloj grani, panju, trupcu i sl. Izgledaju poput vrlo tankih, obilato razgranatih niti. Gljive će razviti svoja plodišta samo u određeno doba godine i u odgovarajućim vremenskim uvjetima. Upravo ćemo plodišta, posebne organe za razvoj mikroskopskih sitnih spora, primijetiti u prirodi i prepoznati kao gljivu.
Male čestice za velike mogućnosti u budućnosti
Boris Okorn i Ivana Fabijanić
Ovo je priča o zanimljivim svojstvima čestica manjih od prašine te njihovih potencijalnih primjena. U svom laboratoriju znanstvenici će provesti jednostavnu kemijsku sintezu nanočestica srebra i izmjeriti njihovu interakciju sa svjetlom. Svi posjetitelji moći će vidjeti kako nanočestice, ovisno o svojoj veličini, pokazuju cijeli spektar boja i uvjeriti se da svaka prašina nije 'samo' prašina, već da svijet u budućnosti može imati koristi i od prašine.
Pretražni elektronski mikroskop - pogled u nevidljivi svijet
Goran Štefanić
Posjetitelji punkta upoznat će se s radom pretražnog elektronskog mikroskopa (SEM) s maksimalnim razlučivanjem od 1,2 nm i korisnim povećanjem od 500 000 puta. Saznat će i koje su sličnosti, a koje razlike između elektronskog i svjetlosnog mikroskopa, te zašto svjetlosni mikroskop ne može postići tolika povećanja. Također će se upoznati i s detektorom karakterističnog rentgenskog zračenja koji omogućava precizno određivanje elementarnog sastava promatranih uzoraka, te zaviriti u skrivenu strukturu materijala s kojima se svakodnevno susrećemo, a koja određuju njihova svojstva.
Upoznajmo DNA, zalog dobre budućnosti
Ksenija Božinović
Zašto svi ljudi na Zemlji ne izgledaju jednako? Zbog čega neki ljudi imaju plave, a neki smeđe oči? Što to kosu čini kovrčavom? Zašto djeca sliče svojim roditeljima? Što nas to razlikuje od biljaka i životinja?
Odgovor na sva ova pitanja skriven je duboko u našim stanicama - to je molekula DNA. Ako zamislimo stanicu kao računalo – kompletna stanica u tom slučaju predstavlja hardware, dok je DNA software koji upravlja tim računalom te sadrži uputu koja upravlja cijelim organizmom. S obzirom da su stanice u našem tijelu nevidljive golim okom i da je DNA gusto pakirana u jezgri stanice, znanstvenici će odgovoriti na pitanje je li moguće DNA vidjeti golim okom, a svi koje zanima odgovor svakako moraju posjetiti ovaj punkt.
Svijet viđen ionskim snopovima
Andreo Crnjac
U laboratoriju za interakcije ionskih snopova znanstvenici ubrzavaju čestice i daju im znatne energije, te ih koriste za proučavanje najrazličitijih materijala i pojava. Na taj način pokušavaju bolje razumjeti svijet oko sebe, a svi posjetitelji punkta i sami će se moći upoznati kako možemo, koristeći upravo akceleratore čestica, pogledati u našu stvarnost očima visokoenergijskih ionskih snopova.
BASF Chemgeneration
Tomislav Portada
Više informacija o BASF-ovom znanstvenom programu Chemgeneration i mogućnostima sudjelovanja na radionicama možete pronaći na stranicama Chemgemerationa.