Međuzvjezdani ples kozmičkih zraka, magnetskog polja i ionizirane materije unutar naše galaksije.
U prostoru između zvijezda unutar naše galaksije nalazi se međuzvjezdana materija koja se sastoji od plina u ioniziranom, atomskom i molekularnom stanju, kozmičke prašine te visokoenergetskih kozmičkih zraka. Kozmičke zrake, nabijene relativističke čestice koje nastaju većinom pri eksploziji zvijezda, međudjeluju s magnetskim poljima i pri tome zrače tzv. sinkrotronskim zračenjem.
Sinkrotronsko zračenje je linearno polarizirano, tj. emitirani elektromagnetski valovi imaju preferirani smjer titranja. Smjer titranja može se promijeniti Faradayevom rotacijom pri prolasku valova kroz ioniziranu međuzvjezdanu materiju prožetu magnetskim poljem.
Emitirane radiovalove iz naše galaksije, nastale sinkrotronskim zračenjem u međuzvjezdanom prostoru, možemo detektirati na niskim radiofrekvencijama (100-200 MHz) pomoću radioteleskopa LOFAR (eng. Low Frequency Array). LOFAR je interferometrijski radioteleskop koji za opažanje koristi mrežu od preko 100 000 radioantena organiziranih u stanice te raspoređenih po cijeloj Nizozemskoj i većem dijelu Europe.
Detektirano zračenje može se dodatno analizirati prema količini Faradayeve rotacije koja se dogodila, tj. može se napraviti tomografija ionizirane međuzvjezdane materije duž doglednice zaslužne za Faradayevu rotaciju sinkrotronskog zračenja naše galaksije.
Slike prikazuju pet različitih područja na nebu unutar kojih su detektirane strukture polariziranog sinkrotronskog zračenja naše galaksije pomoću radioteleskopa LOFAR. Svaka slika obuhvaća oko 70 kvadratnih stupnjeva neba. Za usporedbu, puni Mjesec na nebu zauzima oko 0.2 kvadratna stupnja. Različite boje ilustriraju količinu Faradayeve rotacije koju je uzrokovala ionizirana međuzvjezdana materija duž doglednice.
Kroz dva znanstveno-istraživačka projekta financirana od strane Hrvatske zaklade za znanost (HrZZ-IP-2018-01-2889) i EU programa Obzor 2020 (H2020-MSCA-IF-2018-843008), znanstvenici s IRB-a napravit će daljnju analizu ovih slika te istražiti procese nastanka i dinamike međuzvjezdane materije, kao i međudjelovanje iste s magnetskim poljima. Time će se produbiti razumijevanje samih magnetskih polja u našoj galaksiji, o kojima još uvijek jako malo znamo.